Ciste vrata su kongenitalne patološke anomalije benigne prirode uočljive po rođenju, a najčešće se otkrivaju u periodu adolescencije.
Zbog čega nastaju ciste vrata?
Embriologija i patogeneza cista vrata nisu sasvim razjašnjene. Pretpostavlja se da je razlog njihovog formiranja poremećaj u embrionalnom razvoju faringealnih (škržnih) lukova, odnosno kongenitalna malformacija rezidualnog segmenta tireoglosnog duktusa (kanala).
Vrste cista vrata
Na osnovu histološke slike, može se zaključiti da ciste vrata pripadaju limfoepitelnim tvorevinama.
Prema lokalizaciji, podela se vrši na:
Medijalne (središnje) ciste vrata
Medijalne ciste su glatke promene u medijalnom (središnjem) delu vrata, ispod ili u visini podjezične (hioidne) kosti. Nastaju pomeranjem tiroidne žlezde ka prednjoj površini vrata, duž tiroglosalnog kanala.
Ove ciste se obično pomeraju prilikom izbacivanja jezika iz usne šupljine. Ispunjene su sadržajem žućkaste boje (gnojnim u slučaju infekcije) i obložene epitelnim tkivom.
Običnije su u ranom uzrastu (do 10. godine), dijametra su do 3 cm i bezbolne. Ako nisu većeg obima ili upaljene, ne predstavljaju funkcionalnu smetnju. Povremeno su praćene komplikacijama, kao što su: gnojna infekcija i formiranje fistule.
Najčešću kongenitalnu cistu vrata (70 % svih urođenih anomalija vrata) predstavlja cista tiroglosalnog kanala.
Lateralne (bočne) ciste vrata
Lateralne ili branhijalne ciste predstavljaju ciste škržnih lukova i češće su od medijalnih. Lokalizovane su u gornjoj ili srednjoj trećini anterolateralne površine vrata, ispred sternokleidomastoidnog mišića i u blizini jugularne vene. Veličine su 1–5 cm.
Dok lateralne (bočne) ciste mogu biti jednokomorne (formirane kao jedna šupljina) i višekomorne (više odvojenih šupljina sa zajedničkim ulazom), medijalne su obično jednokomorne.
Ciste vrata su u komunikaciji sa ždrelom. Medijalne i lateralne fistule vrata imaju istu etiologiju. Međutim, za razliku od cista, imaju dva otvora: jedan u ždrelu, a drugi na koži vrata.
Simptomi
Ciste na vratu su u početku razvoja asimptomatske. Svojim rastom se prikazuju kao izbočenja na vratu, koja su mekana i bezbolna.
Prvi simptomi, u smislu pritiska i otežanog pokretanja vrata, beleže se u slučajevima povećanog rasta od nekoliko santimetara.
Nastankom infekcije, kada se cista ispuni gnojnim sadržajem, pojavljuje se bol u mirovanju, a pogotovo pri pokretanju vrata. Uz to, javlja se crvenilo okolne kože i bol na svaki dodir, kao i povišena telesna temperatura i malaksalost.
Ciste vrata – Dijagnoza i lečenje
Dijagnoza za ciste vrata se uspostavlja anamnezom, kliničkim pregledom i ultrazvukom (kod dece), odnosno kompjuterskom tomografijom i magnetnom rezonancom. U slučajevima nejasne kliničke slike, koristi se scintigrafija i citološka analiza punktata.
Lečenje ovih tvorevina je isključivo hirurško. Kod lateralnih cista velikog obima, često se prvo učini aspiracija da se smanji volumen. Potom sledi operacija koja podrazumeva uklanjanje ciste i podvezivanje otvora prema ždrelu.
Operacija medijalne ciste podrazumeva i resekciju centralnog dela hioidne kosti, kroz koju prolazi kanal do ždrela. Ukoliko bi se izbegla resekcija, po pravilu se javlja recidiv.
Operacija fistula vrata podrazumeva eksciziju otvora na koži, identifikaciju i preparaciju fistuloznog kanala do ždrela i podvezivanje otvora na ždrelu.
Operaciju cista i fistula obavlja maksilofacijalni hirurg u opštoj anesteziji. Pacijent ostaje u bolnici jedan dan.